Nadzor i privatnost radnika s aspekta GDPR-a

Nadzor i privatnost radnika

Gotovo dvije godine su prošle od primjene Opće uredbe o zaštiti podataka, popularnog GDPR-a. U Hrvatskoj, osim navedene uredbe, vrijedi i nekoliko zakona i propisa koji uređuju ovu materiju u odnosu na radnike koji rade kod poslodavca. Današnja tema ovog bloga bit će nadzor i privatnost radnika s aspekta GDPR-a. Kao što sam navela, uz uredbu, u Hrvatskoj vrijedi i Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu te zakoni iz domene djelatnosti poslodavca. Na primjer, za trgovinu je to Zakon o trgovini.

U članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka stoji da su prava radnika (ispitanika) transparentnost, pravo na pristup, pravo na ispravak, pravo na brisanje i pravo na ograničenje obrade podataka. Na primjer, ako radnik pošalje zahtjev da se izbriše podatak o njegovom spolu, za poslodavca propisana je obveza davanja odgovora u roku od mjesec dana.

Poslodavac ima obvezu poznavanja zakonitosti obrade predmetnog osobnog podatka radnika. Zaštita osobnih podataka vrijedi za primjere u svakodnevnom poslovanju, primjerice, kod stupanja u radni odnos. Tada se moraju obrađivati osobni podaci koji se nalaze u životopisu i natječajnoj dokumentaciji, u ugovoru o radu ili prilikom razgovora za posao.

Nadzor nad radnicima

Prilikom nadzora nad radnicima, što podrazumijeva nadzor korištenja službenih računala, telefona ili službene e-mail adrese, potrebno je posebnim pravilnikom urediti procedure nadzora i preuzimanje uređaja. Potrebno je propisati svrhe nadzora, kao što je zamjena uređaja novim, prestanak radnog odnosa, sumnja u krađu ili otkrivanje poslovne tajne, IT ugroza, bolovanje i slično.

Pod nadzor radnika spada i videonadzor, koji je uređen Zakonom o zaštiti na radu kao sredstvo zaštite na radu te Zakonom o provedbi Opće uredbe. Ova materija normativno je uređena Pravilnikom o radu i Pravilnikom o zaštiti na radu. Obveza poslodavca je odrediti ovlaštene osobe za nadzor.

Također, dopušteno je korištenje nadzornih uređaja radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstava, provala, krađa i slično. Obrada osobnih podataka putem video nadzora može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka putem videonadzora.

Dužnost poslodavca je označiti da je objekt, odnosno pojedina prostorija u njemu te vanjska površina objekta pod videonadzorom, a oznaka treba biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja.

Nadzor korištenja službenih vozila

Kod nadzora korištenja službenih vozila putem GPS-a smiju se prikupljati lokacijski podaci, a ne osobni podaci radnika. Za ovo prikupljanje nije potreban pristanak radnika, ali je potrebno obavijestiti radnike te normirati Pravilnikom o radu, odnosno drugim internim aktima poslodavca.

Poslodavac je dužan ishoditi privolu za fotografiranje ili snimanje radnika te za korištenje imena i prezimena na službenoj e-mail adresi. U slučajevima, pak, dostava podataka povezanom društvu ili sudjelovanja na javnim natječajima, nije potrebna privola, jer postoji legitimni interes.

U slučaju sudskih sporova, video snimka je prihvatljiv dokaz u građanskom postupku, ali ne isključuje pokretanje kaznenog postupka u slučaju nesklada sa lex specialis. Za razliku od građanskog, u kaznenom postupku video snimka nije prihvatljiv dokaz.

Zaključno, poslodavac mora biti svjestan prava radnika i obveza po pravnim propisima te ograničiti obradu na nužno i svrhovito.

Više o ovoj temi možete saznati na našem seminaru Nadzor i privatnost radnika – zaštita osobnih podataka.

Odgovori