Mentalno zdravlje zaposlenika u doba pandemije

mentalno zdravlje zaposlenika

U posljednje vrijeme svijet se suočava s drastičnim promjenama i velikom neizvjesnošću. Većina svjetske radne populacija radi od kuće što samo po sebi nije novost, ali nikada do sada nije uključivalo ovoliki broj ljudi. Osim što je novost za same zaposlenike, veliki je izazov za njihove managere, kao i CEO-e kompanija. Posao mora funkcionirati besprijekorno, ali sada nam je bitan još jedan element uspješnog rada, mentalno zdravlje zaposlenika.

Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici“ (prema World Health Organisation, 2004.).

Dobro mentalno zdravlje znači da emocije koje osjećamo i prihvatimo, te se sa teškoćama suočimo koristeći svoje vještine i sposobnosti. To ujedno znači i bavljenje produktivnim aktivnostima koje nam pomažu da razvijamo svoje potencijale.

Osnovni pojmovi s kojima se u vrijeme neizvjesnosti susrećemo, a tiču se mentalnog zdravlja su strah i tjeskoba. Osjećaji koji nam u normalnim okolnostima služe kao adaptivne reakcije na neku opasnost te nam omogućavaju da se s tom opasnosti suočimo. U izvanrednim okolnostima i ako se pretjerano rasplamsaju, postaju kontraproduktivni.

Budući da situaciju pandemije možemo smatrati visoko stresnom i izvanrednom, ovi će nas osjećaji možda i blokirati da budemo najbolje verzija sebe. To je u redu i ne treba ih potiskivati, već se s njima aktivno suočiti. Za početak uz nekoliko savjeta za rad od kuće.

7 savjeta za uspješan rad od kuće

  • Zadržite rutinu

Ustanite u vrijeme kao da idete na posao, obucite se (ne u drugu pidžamuJ ), ako ste putovali do posla možete to simulirati šetnjom psa ili vježbanjem u stanu (onoliko dugo koliko je trajao commute), pripremite kavu, doručak…, čak i Nacionalni krizni stožer uvodi rutinu tv obraćanja javnosti u 9h i u 16h, a ljudi se okupljaju na balkonima i pjevaju svaki danu isto vrijeme. Rutina nam vraća kontrolu nad situacijom u vremenima kada se osjećamo da smo ju izgubili. Zasigurno ste u svom radnom vijeku koji put pomislili kako bi bilo lijepo raditi od kuće. Sjetite se toga.

  • Odredite mjesto u stanu gdje ćete raditi

Izbjegavajte krevet i kauč, uredite ga tako da smanjite distraktore, neka bude mjesto s kojeg se ne morate micati kako bi nakon nekog vremena mozak povezao baš tu lokaciju s radom.

  • Poštujte radno vrijeme

Povremeno uzimajte pauze, uzmite pauzu za ručak ako ste to činili i na radnom mjestu, blokirajte notifikacije za društvene mreže koje vam nisu potrebne za rad i radite u vremenu u kojem ste radili i u uredu.

  • Redovito komunicirajte s kolegama i nadređenim, povežite se kroz što više online kanala komunikacije

Zajedno popijte virtualnu kavu, održavajte sastanke, organizirajte druženje, održavajte optimizam i humor… Vodite računa o svojim kolegama. Ako primijetite da se netko teško nosi sa situacijom povežite se i pomozite mu slušanjem ili kontaktima na koje se može obratiti za pomoć. Održavajte i odnos s nadređenim koliko god možete. Ako nešto ne razumijete, pitajte, ako vam je teško recite to.

  • Smanjite praćenje vijesti na najviše 2 puta dnevno

Pretjerana konzumacija vijesti u kriznoj situaciji povećava našu potrebu za „prežvakavanjem“ i pretjeranim razmišljanjem te narušava kvalitetu života. Držite se provjerenih izvora informacija i uputa Nacionalnog kriznog stožera.

  • Postavite dnevne ciljeve MUDRO

Kao što znamo, akronim MUDRO pokazuje skup kriterija koje vaš cilj mora zadovoljiti da bi bio dobro postavljen i ostvariv.

Mjerljiv: Možete li procijeniti svoj napredak?

Uvremenjen: Koji je rok za ostvarivanje Vašeg cilja?

Dostižan: Je li taj cilj trenutno unutar Vašeg dosega?

Relevantan: Je li vaš cilj relevantan za ono čemu težite u životu?

Određen: Znate li točno što sve taj cilj uključuje?

  • Nagradite se

Psiholozi već godinama upozoravaju da ljudi nisu skloni nagraditi se za dobro obavljen posao. Kao da se odraditi nešto dobro samo po sebi podrazumijeva te nema potreba za pohvalom ili priznanjem. Međutim, za naše mentalno zdravlje nagrada je iznimno bitna. Čak i ako taj dan niste uspjeli odraditi sve što ste željeli, barem ste pokušali. I to u kriznoj situaciji može biti i više nego dovoljan razlog za nagradu. Definirajte što će to biti. Pauza, film koji već dugo želite pogledati, ukusan kolač ili poziv prijatelja. U vrijeme neizvjesnosti iznimno je bitno voditi računa o svojim potrebama te ih ispunjavati. Kada primijetite da se loše osjećate sami sebi postavite pitanje: Što mi sada treba?

7 savjeta za rad od kuće uz djecu

  • Zadržite rutinu koju možete

Obroci, igra, online škola, hobiji ali budite i fleksibilni. Organizirajte djeci virtualno druženje s prijateljima ili učenje stranog jezika online. Razgovarajte o tome što ćete sve činiti kada vrijeme izolacije završi. To neka ne budu pretjerano veliki planovi već nešto lako ostvarivo npr. pojesti sladoled i otići u obližnji park na druženje s prijateljima.

  • Izradite modificirani raspored

Stavite ga na vidljivo mjesto, dogovorite zajedno kućanske poslove, zajedno definirajte pravila, nagradite djecu za uspješno ponašanje, pomozite im da dobiju osjećaj kontrole- neka sami odaberu kako žele provesti vrijeme nakon što vi završite s poslom.

  • S partnerom dogovorite raspored brige za djecu (probajte iako nije lako)

Npr. u intervalima od 4 ili 2 sata

  • Organizirajte virtualnu fizičku aktivnost

Postoji niz online aktivnosti za dječju dob koja uključuju fizičku aktivnost. 

  • Odbacite perfekcionizam i smanjite očekivanja te budite strpljivi i tolerantni.

Sve što činite najbolje je što trenutno možete. Ukoliko su vam potrebni još neki savjeti za rad od kuće s djecom posjetite internetske stranice o toj temi. Provjerite kako to čine vaši kolege. Međusobno si pružite podršku.

  • Iskreno komunicirajte (prilagođeno djetetovoj dobi)

Dajte djeci mogućnost da se izraze, slušajte, budite model u nošenju s teškim situacijama. Djeca će slušati što im govorite, ali će i pratiti vašu neverbalnu komunikaciju iz koje će shvatiti jeste li autentični u onome što im govorite. Ukoliko to ne možete biti, prvo smirite sebe pa zatim razgovarajte s djecom o teškim temama.

  • Ne vršite pritisak na dijete

Nemojte djeci davati osobine odrasle osobe. U ovim teškim vremenima ni odrasli ponekad nemaju kapaciteta ponašati se odraslo. Ako se dijete nikako ne može koncentrirati na domaći uradak ili vam se često obraća, komunicirajte s njime otvoreno i provjerite što ga muči i što mu u tom trenutku treba. Ako se taj dan i ne vrati u „školske klupe“ pustite ga da radi neku aktivnost koja ga veseli.

Zapamtite, djeci je najpotrebnija emocionalna sigurnost! Pogotovo u visoko stresnim situacijama kakva je ova u kojoj se nalazimo.

Autorica članka je naša gošća Daria Loos Glebov, prof. psihologije.

Izvori:

Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

LinkedIn

The Oxford Handbook of Stress, Health, and Coping, ur. Susan Folkman, Oxford 2011 poglavlje Regulating emotions through stressful experiencies, Annete L. Stanton

Harvard Business Review

Zagrebačko psihološko društvo

Kako organizirati rad od kuće u izvanrednim okolnostima s pravnog i HR aspekta možete saznati ako naručite naš online seminar Organizacija rada u izvanrednim okolnostima i rada od kuće.

Odgovori