fbpx

Kako prepoznati lažne vijesti?

Lažne vijesti

Nije nikakva novost da smo medijima danas izloženiji više nego ikada prije. I dok smo se nekada u potrazi za točnim informacijama oslanjali isključivo na tradicionalne medije, danas sve veći broj ljudi informacije prima putem društvenih mreža. Pritom vrlo rijetko provjeravaju autentičnost i vjerodostojnost informacija koje primaju te sve što pročitaju uzimaju zdravo za gotovo. Glavna specifičnost društvenih mreža u odnosu na tradicionalne medije jest što mreže nemaju uredništva koja provode selekciju vijesti i provjeravaju informacije prije nego što ih objave. Objave koje dobivamo kroz mreže u pravilu su proizvod algoritama. Zbog toga su lažne vijesti sve češća pojava.

Lažne vijesti


Nažalost, lažne vijesti ne zadržavaju se samo na politici ili glasinama o raznim zvijezdama i zvijezdicama. Čak i sada, tijekom pandemije korona virusa, gomila lažnih vijesti guši medijski prostor i širi dezinformacije. Primjerice, kada je nedavno potres pogodio Zagreb, u vrlo kratkom roku proširila se lažna vijest kako će se isto jutro u 10:00 sati dogoditi još razorniji potres.

Ova lažna vijest rezultirala je panikom, zvanjem drugih da im se prenese vijest, izlaženje iz kuća usred karantene i bijegom izvan glavnog grada. To je moglo rezultirati širenjem epidemije. Također, istoga dana, fotografija preplašenih žena s bebama ispred zagrebačke Petrove bolnice podijeljena je u jednoj grupi kao fotografija iz Italije, u kojoj se navodi kako više nema mjesta u bolnicama te da bolesnici stoje i leže po ulicama.


To su samo dodatni dokazi kako u medijskom svijetu danas sve češće susrećemo dezinformacije i manipulacije. No, lažne vijesti nisu neka posebna novost i zapravo su prisutne od kada postoji čovječanstvo. Mediji i suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije samo su olakšale i ubrzale dijeljenje takvih informacija pa i posljedice mogu biti ozbiljnije.

Tri elementa lažnih vijesti


Što uopće stoji iz takvih lažnih objava? Jasno je da im je glavna nakana manipulirati publikom i navoditi na pogrešne zaključke o osobama, događajima ili pojavama o kojima se lažno izvještava i piše. Ova široka definicija jednim dijelom obuhvaća i pojam lažne vijesti koje posljednjih godina ipak veći dio javnosti i stručnjaka svrstava u politički kontekst, no prema gornjim primjerima vidimo da se lažne vijesti ne zadržavaju samo na polju politike.


Tri su glavna elementa lažnih vijesti: nepovjerenje, dezinformacija i manipulacija. One su priče ili hoaxovi, stvorene kako bi namjerno dezinformirale ili prevarile čitatelje. Obično se lažne vijesti stvaraju kako bi se utjecalo na mišljenje čitatelja, progurala neka politička agenda ili stvorila zabuna. Lažne vijesti zavarat će ljude, jer su plasirane na portalima koji izgledaju vjerodostojno, ili koriste slična imena i domene kao vjerodostojni news portali. Kada se zapitate zašto bi netko osmislio i proširio neku lažnu vijest koja nema očite koristi za nikoga, samo pomislite koliko ima psihičkih bolesnika koje zabavlja širiti strah i paniku. Osim toga, postoje ljudi koji to rade iz čiste dosade, da se mogu smijati drugim ljudima kako su glupi i naivni.

Manipuliranje publikom


Dakle, lažne su vijesti zapravo puno uži pojam od koncepta dezinformacija. Cilj je lažnih vijesti, koje se zapravo zasnivaju na nepostojećim ili iskrivljenim „činjenicama“, zavaravanje i manipuliranje publikom. Čak 85% građana u Europskoj uniji prepoznaje lažne vijesti kao problem u njihovim državama, pokazalo je istraživanje Eurobarometra koje je provedeno među 25.576 ispitanika u 28 država članica u veljači 2018.

A Hrvatska je uz Portugal država u kojoj se u cijeloj EU najviše vjeruje vijestima i informacijama koje dobijemo preko društvenih mreža i programa za dopisivanje. Iako u isto vrijeme 47% građana u Hrvatskoj svakoga dana ili gotovo svakoga dana primijete vijesti ili informacije koje krivo predstavljaju stvarnost ili su lažne. Zbog toga je vrlo važno naučiti prepoznati lažne vijesti jer ponekad i mi sami, ne provjeravajući takvu „vijest“ koja zapravo nije vijest, postajemo dio kruga prenošenja lažnih vijesti u javnome prostoru.


Evo tri načina kako prepoznati lažne vijesti:

-obavezno provjerite izvor – sigurno već imate određene medije kojima vjerujete (iako i oni mogu nasjesti na lažne vijesti). A ako vam web stranica na kojoj je vijest objavljena nije poznata, pročitajte više o njoj u rubrici ‘about‘ i prema tome ocijenite može li se smatrati vjerodostojnom ili možda ima neku korist od objavljene priče.

-zapitajte se što nedostaje u vijesti – pročitajte cijelu vijest, a ne samo naslov i provjerite ima li u njoj lažnih slika, videa, navode li relevantne izvore i slično

-koji su vaši osjećaji dok čitate vijest –naime, kreatori lažnih vijesti pokušavaju manipulirati vašim osjećajima, izazivati bijes ili zabrinutost kako bi dobili više klikova.

Odgovori