Fleksibilni oblici zapošljavanja

Fleksibilno zapošljavanje

Fleksibilni oblici zapošljavanja kao što su ugovor o radu na određeno vrijeme, skraćeno radno vrijeme i rad na povremenim poslovima preko agencija čine sastavni dio inkluzivnog i dinamičnog tržišta rada, neophodnog i korisnog za dopunjavanje mogućnosti zapošljavanja na neodređeno i puno radno vrijeme. Ovi oblici su važni ne samo kao elementi fleksibilnosti za poslodavce, već i zato što doprinose poboljšanju kvaliteta rada i zapošljivosti ljudi kroz olakšanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, i to kroz jačanje mogućnosti radnika da nađu novi posao u trenutku kad postojeći poslovi nestaju i kroz povećanje njihove mogućnosti da dobiju profesionalno iskustvo. U ovom tekstu prenosimo stav Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE) o fleksibilnim oblicima zapošljavanja.


Posebno, fleksibilni oblici zapošljavanja mogu pomoći najranjivijim grupama, posebno mladim ljudima na početku njihove karijere, dugoročno nezaposlenima i nekvalificiranim i niskokvalificiranim radnicima da ponovo nađu potporu na tržištu rada, pružajući im šansu da dobiju radno iskustvo i nove vještine. Fleksibilni oblici zaposlenja također omogućavaju i gospodarstvu da zadrži i kreira nova radna mjesta, dok istovremeno može ostati prilagodljiva i konkurentna.


Stoga navodi na pogrešno mišljenje i kontraproduktivno je ako sindikati i određene političke grupe fleksibilnim oblicima zapošljavanja daju etiketu „nesigurnih, opasnih i nepouzdanih“ (precarious). Poslodavce brine nedovoljno jasna i beskorisna definicija nesigurnog/opasnog posla, posebno uz tvrdnju da su fleksibilni oblici zaposlenja sistematski nesigurni/opasni.
Važno je istaknuti da, fleksibilni oblici zapošljavanja ne impliciraju takozvanu nesigurnost automatski, niti nepostojanje socijalnih benefita i zakonskih prava, niske zarade i visok rizik od profesionalnih povreda i oboljenja.
Pored toga, na sve dinamičnijem tržištu rada, biti zapošljiv i napredovati u karijeri mnogo su važniji aspekti od fokusiranja na trenutnu situaciju kad je zaposlenost u pitanju. Zato je važno pomaknuti akcenat sa koncepta sigurnog radnog mjesta na širi koncept sigurnosti zaposlenja, gdje svako može sigurno i lako da pređe sa jednog posla na drugi, a ne da izgubi posao.

Fleksibilni oblici rada

Prema OECD-u, mnogi radnici sami biraju fleksibilne oblike zaposlenja jer najbolje korespondiraju njihovim potrebama. Stoga, politike i zakonodavni okviri trebaju podržati nove oblike rada kao posebne pravce u cilju olakšanja zaposlenja za veći broj ljudi.
Fleksibilni pristupi radu važni su i sa aspekta zadržavanja posla tokom kriznih perioda. OECD je identificirao rad sa skraćenim radnim vremenom kao način da se mobiliziraju grupe sa tradicionalno niskim učešćem u radnoj snazi, kao što su oni koji imaju malu djecu, osobe sa zdravstvenim problemima, sa invaliditetom i starije osobe.
Osobama koje su nezaposlene potreban je širok i fleksibilan spektar opcija u cilju ponovnog ulaska na tržište rada što prije, uključujući, na primjer, rad na određeno vrijeme, rad sa skraćenim radnim vremenom, kao i agencijski rad. Poslodavcima su neophodne bolje opcije kako bi bili u mogućnosti da ponude zaposlenje bez preuzimanja dodatnog pravnog i financijskog rizika. Potrebna im je aktivna podrška u nastojanjima da osiguraju kontinuitet zapošljavanja.

Razotkrivanje mitova vezanih uz fleksibilne oblike zapošljavanja

Mit 1: Fleksibilni oblici zapošljavanja zamjenjuju tradicionalne oblike zapošljavanja

Zaposlene na neodređeno vrijeme ne zamjenjuju zaposleni na određeno vrijeme.
Fleksibilnim formama zapošljavanja nude se poslovne prilike onima koji bi u suprotnom bili nezaposleni, a poslodavcima se daje prostor za manevar u cilju osiguranja nastavka poslovanja, posebno u periodu krize.
U prvoj polovini 2009.g., 62% novozaposlenih agencijskih radnika na određeno vrijeme su bili ili prethodno nezaposleni, ili nikad nisu bili zaposleni.

Mit 2: Fleksibilni oblici zapošljavanja smanjuju sigurnost zaposlenja i blagostanje radnika

Fleksibilnost i sigurnost nisu u suprotnosti jedno drugom; oni se uzajamno podržavaju. Istraživanja pokazuju da se stabilnost radnog mjesta, mjerena trajanjem rada kod istog poslodavca, ne izjednačava uvijek sa percipiranim osjećajem sigurnosti.
Fleksibilan rad poboljšava položaj radnika kroz smanjenje neprijavljenog nezakonitog rada.
Kada je u pitanju kvaliteta, ovog tzv. atipičnog rada nisu obavezno povezane sa manjim brojem mogućnosti za edukaciju.
Prihodi onih koji imaju fleksibilne ugovore o radu nisu obavezno niži. Korelacija između netradicionalnih oblika rada i nižih plaća može se pripisati činjenici da mnogi koji su zaposleni pod fleksibilnim uvjetima imaju niže potrebne vještine i ovi radnici bi u suprotnom bili nezaposleni.

Zašto su fleksibilni oblici zapošljavanja lakši za sve?

Uz poticajno okruženje za zapošljavanje, otvaranje poduzeća i poduzetništvo su osnova za održivi razvoj, ekonomski prosperitet i socijalnu stabilnost. Mnogi faktori doprinose razvoju poticajnog okruženja za kreiranje novih radnih mjesta, a fleksibilnost je jedan od krucijalnih elemenata, posebno u makro okruženju transformiranom krizom i demografskom tranzicijom. Važno je proširiti načine za zakonski, reguliran rad koje poslodavci i radnici mogu uspješno koristiti da kreiraju i nađu posao.

  1. Fleksibilni oblici zapošljavanja predstavljaju polaznu osnovu za ulazak na tržište rada, posebno za ranjive grupe.
    Za dugoročno nezaposlene, niskokvalificirane i one radnike bez prethodnog radnog iskustva, fleksibilni oblici rada su sredstva za izdizanje iz neizvjesnih i nesigurnih životnih uvjeta.
    Fleksibilni oblici rada omogućavaju zaposlenje grupama sa nižom produktivnošću i visokim rizikom nezaposlenosti, čime se ljudi sa nedostatkom vještina integriraju na tržište rada i smanjuje se rizik povećanja dugoročne nezaposlenosti. Agencijski rad pruža autsajderima pristup tržištu rada.
    Prema OECD-u, rad na određeno vrijeme predstavlja osnovni način ulaska među one sa stalnim zaposlenjem za mnoge mlade ljude. Prema istraživanju OECD-a u nekim državama EU (Britanija, Irska, Luksemburg, Francuska, Grčka, Finska, Italija, Španija) vjerojatnost da će mladi ljudi dobiti stalno zaposlenje nakon jedne godine rada na određeno viša je nego u slučaju da nisu uopće zaposleni. Ovim se naglašava činjenica da je zapošljivost uz vještine ono što individue čini sigurnijim, a ne obavezno veća ili manja sigurnost radnog mjesta.
  2. Fleksibilnost je neophodna poslovnim subjektima u cilju održanja konkurentnosti i razine poslovanja.
    Kako bi stvorili i zadržali radna mjesta u današnjoj konkurentnoj ekonomiji, kompanije moraju biti dinamične u inovacijama i prilagođavanju na odgovoran način, što znači da im treba omogućiti pristup fleksibilnim oblicima zapošljavanja. Navedeno im omogućava fleksibilnost za fluktuacije u potražnji za njihovim proizvodima, cijena i troškova, što im pruža mogućnost brzog prilagođavanja. Rad na određeno vrijeme i rad sa skraćenim radnim vremenom sprječavaju masovna otpuštanja i omogućavaju poslodavcima da zadrže radnike koji imaju ugovor na neodređeno vrijeme. S obzirom na to da zapošljavanje i otpuštanje kao i troškovi obuke ponekad mogu biti veoma značajni, važno je da su poslodavci u mogućnosti da zadrže svoje zaposlene kako bi preživjeli uspone i padove poslovnih ciklusa, a da pritom izbjegnu troškove zapošljavanja, otpuštanja i obuke novih radnika.
  3. Fleksibilni oblici zapošljavanja promoviraju otvaranje novih radnih mjesta i/ili smanjuju nezaposlenost.
    Fleksibilni oblici zapošljavanja na bolji način omogućavaju otvorenim radnim mjestima da prerastu u novo zaposlenje. Na taj način smanjuje se opterećenje financiranja po osnovu nezaposlenosti, čime se smanjuje i rizik povećanja poreza. Rasprostranjenost fleksibilnog zapošljavanja ima ogroman pozitivan utjecaj na dinamiku tržišta rada. Pored toga, istraživanja pokazuju da kompanije koje koriste različite forme ugovora o radu (rad na određeno vrijeme, agencijski rad) zapošljavaju više radnika nego one koje koriste samo tradicionalne ugovore.
  4. Fleksibilni oblici zapošljavanja povećavaju efikasnost i efektivnost ukrštanja potreba tržišta rada sa potrebama zaposlenih
    Raznolikost ugovora o radu je ključna za rješavanje različitih potreba i kompanija i pojedinaca. Ne traže svi radnici stalni posao sa punim radnim vremenom i sve veći broj njih želi da uspostavi ravnotežu između privatnog i profesionalnog života kroz rad sa nepunim radnim vremenom (roditelji, starije osobe) ili rad na određeno vrijeme (mladi ljudi).

Izvor: HUP
Ovaj je tekst stav Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE) o fleksibilnim oblicima zapošljavanja.

Ako želite saznati više o fleksibilnim oblicima zapošljavanja pozivamo vas na seminar Fleksibilno zapošljavanje.

Odgovori