Stanko Borić: Za dobar medijski nastup važna je temeljita priprema

medijski nastup

Idući razgovor koji objavljujemo vezan je uz komuniciranje, odnosno odnose s javnošću. Tom prigodom razgovarali smo sa Stanko Borićem, magistrom međunarodnih odnosa, koji ima velikog iskustva u komunciranju s javnošću i medijima jer je godinama radio kao novinar i urednik s jedne, te kao voditelj saborskog kluba s druge strane. Stanko naglašava da je za dobar medijski nastup važna dobra priprema.


Prema Vašem mišljenju, što je veći izazov, biti novinar ili osoba s, da tako kažemo, druge strane barikade, odnosno onaj koji mora odgovarati medijima?


SB: I jedno i drugo, naravno, ima svoje mane i prednosti. Očito, kada ste novinar imate tu mogućnost pitati što god želite i usmjeravati razgovor u pravcu koji sami odredite. Kao urednik, postoji mogućnost da opremom tekstova ili najavom priloga intonirate objavu onako kako sami želite. A mane toga posla? Svakako, veliki stres s kojim se suočavate, bilo da se radi o vremenskoj stisci, bilo o tome da ste pod stalnim pritiskom da morate imati objave i vijesti koje nitko drugi nema, pogotovo kada se radi o on-line medijima. S druge strane, očiti minus kada ste vi onaj kojeg se intervjuira odnosno onaj koji odgovara na pitanja jest to što morate odgovarati i na najneugodnija pitanja ili pak na najgluplja pitanja, i pri tome ne pokazati nervozu, bahatost ili neke druge znake slabosti. No, kako se, u pravilu, u medijskim istupima, radi o poslu kojeg inače obavljate, za pretpostaviti je da dobro baratate temama na koje odgovarate, i uglavnom se ima dovoljno vremena za pripremu. I tu dolazimo do jednog od glavnih pravila medijskih nastupa, a to je dobra i temeljita priprema, bez obzira koliko god se sigurno u sebe osjećali.

Priprema medijskog nastupa


A u čemu se sastoji dobra priprema medijskog nastupa?


SB: To ovisi o samo vrsti nastupa, ali uzmimo za primjer jednu od najčešćih vrsta medijskog pojavljivanja, a to su konferencije za medije. Kod priprema bi trebalo paziti da na konferenciji nisu više od tri govornika, a svakako svakoga od njih, makar bio i jedan, treba pripremiti za javni nastup. Netko ima više iskustva s medijima, a netko manje, no uvijek treba imati pripremljeno što i kako reći, odnosno odlučiti koju poruku šaljemo i na koji način. Potom pripaziti na odijevanje i držanje odnosno govor tijela jer na kameri svaka neprirodna ili nervozna kretnja dodatno je vidljiva. Svakako treba pripremiti i tzv. Q&A dokument, odnosno popis očekivanih pitanja, pogotovo mogućih neugodnih pitanja, i imati spremne odgovore na njih. Izrazito je važno da govornici na konferenciji imaju sažeto, jasno i razumljivo izlaganje te, ukoliko je njih više prisutno, dogovoriti tko na što odgovara.


Kada već spominjete neugodna pitanja, recite nam koju riječ i o kriznom komuniciranju.


SB: Jasno je da su krizne situacije nešto što je u pravilu teško predvidjeti, iako ima i načina za to. No, krize uglavnom dolaze iznenada, izrazito se brzo šire i teško je predvidjeti kako će se razvijati jer imaju tu komponentu, da tako kažemo, kaosa u sebi. Zbog svega toga one su urzok velikih stresova za pojedinca, organizaciju ili ustanovu i mog imati nesagledive posljedice ako se ne kontroliraju. Kada ste novinar, vaš cilj je u što kraćem vremenu lansirati dobru priču, koja će imati što više intrigantnih detalja, i koja će biti, da se tako izrazim, bolja od konkurencije, kako bi se prodalo više novina ili skupilo više klikova. Jasno, suprotna strana ima potpuno drugi interes, a to je da se spriječi eskalacija i priča skine s naslovnih strana kako bi se zaštitio ugled. Glavna pravila u kriznom komuniciranju su da se bude dostupan i da se pripreme prve izjave za javnost te nakon toga organizirati konferencije i briefinge za novinare. Nisam pristalica toga da se u krizama komunicira samo priopćenjima. Svaka kriza ima svoje uzroke i specifičnosti te zahtijeva drugačiji pristup, ali ako moramo nešto izdvojiti kao neki univerzalni cilj koji bi trebalo nastojati postići jest da se i u teškoj situaciji nešto prikaže u pozitivnom svjetlu te da negativnu poruku pretvorimo u pozitivnu.

Medijski nastup: kako prevladati tremu


Kada se govori o javnom nastupu pred medijima, nije lako prevladati tremu. Šta napraviti da se ona izbjegne i da dobro djelujete pred novinarima?


SB: Ključ je, naravno, dobra priprema. Kada ste pripremljeni i znate što govorite onda je i mogućnost pogreške znatno manja. Prvo, sami odredite šta uopće želite postići svojim javnim nastupom. Da li se radi o prenošenju informacija ili pak o motiviranju nekoga? Želite li pak možda određenu javnost uvjeriti i “prodati” joj nešto ili pak samo zabaviti? Kada to znate, onda prije samog govora, uz uvjet da znate koja je vaša ciljana publika, odredite koji je vaš cilj odnosno središnja poruka te izradite strukturu govora. Kada govorimo o cilju i smislu, onda to primarno znači da znamo što želimo govorom postići, a tu ideju koju prenosimo, da je možemo formulirati u jednoj rečenici. Nastavno na to, struktura govora izrađujemo kako bismo ostali fokusirani tijekom nastupa. To podrazumijeva da u uvodu najavimo o čemu ćemo govoriti, potom da u glavnom dijelu govorimo o temi, a u zaključku još jednom sumiramo o čemu smo govorili.

Ako vas zanima tema odnosa s javnošću dođite na naš seminar Odnosi s javnošću i medijima u (post)korona krizi.

Više informacija o odnosima s javnošću pročitajte na stranicama HUOJ-a.

Odgovori