Zlouporaba bolovanja

zlouporaba bolovanja

Statistike pokazuju kako su radnici u Hrvatskoj gotovo dvostruko češće i duže na bolovanjima od europskog prosjeka. Smatra se da je svako peto otvoreno bolovanje u Hrvatskoj lažno. Ovaj tip prekršaja  – zlouporaba bolovanja na radnom mjestu često dovodi tvrtke i organizacije u velike financijske i međuljudske probleme. Iz tog razloga, potrebno ih je na vrijeme otkriti i sankcionirati.

Što je zlouporaba bolovanja?

Radnik najčešće koristi bolovanje iz neopravdanih razloga zbog izvršenja privatnih obveza, produljenja otkaznog roka, odmora i slično. Pritom poslodavac nema pravo tražiti od radnikovog liječnika podatke o bolesti, medicinske nalaze i slično. Ono što poslodavac može učiniti je podnijeti zahtjev za kontrolom bolovanja radnika nadležnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Zahtjev se postavlja sukladno članku 46. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Pravilniku o kontroli privremene nesposobnosti za rad (NN 80/2013).
Sukladno članku 24 Zakona o radu, radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova za vrijeme radnog odnosa, poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled. Troškove liječničkog pregleda snosi poslodavac.

Prema članku 46. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti obuhvaća kontrolu u ordinaciji izabranog doktora te neposredno kontrolu osiguranika u ili izvan ordinacije izabranog liječnika, uključujući i kućni posjet.

Poslodavac osiguranika može zahtijevati od Zavoda kontrolu opravdanosti privremene nesposobnosti za sve vrijeme trajanja privremene nesposobnosti osiguranika, kako bi se utvrdila moguća zlouporaba bolovanja.

Prema članku 94., stavku 4, ako se kontrolom utvrdi da ugovorni subjekt, odnosno izabrani liječnik nenamjenski koristi sredstva ostvarena za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, mijenjanjem dijagnoza bolesti osiguranika te neopravdanim zaključivanjem privremene nesposobnosti postupa protivno odredbama Zakona radi izbjegavanja primjene stavka 2, članka 52, Zavod može pokrenuti postupak raskida ugovora s tim liječnikom.

U tom slučaju Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Ako se dokaže zlouporaba bolovanja, izabrani liječnik može u tom slučaju biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 5 do 20 tisuća kuna.

Kontrola bolovanja od strane HZZO-a

Kontrola bolovanja od strane HZZO-a predstavlja postupak kojim se utvrđuje:

-Postojanje medicinske indikacije za utvrđivanje, korištenje i duljinu trajanja bolovanja,
-Postupanje izabranog liječnika i radnika za vrijeme bolovanja
-Ispunjenje uvjeta za prestanak bolovanja
-Ispravnost promjene šifre dijagnoze za vrijeme bolovanja
-Donošenje stručno-medicinske ocjene kojom se utvrđuje datum prestanka bolovanja

Kontrola se provodi u ordinaciji izabranog liječnika ili u stanu/kući radnika. Postoje dvije vrste kontrole:
-redovna – provode je ovlašteni kontrolori Zavoda u skladu sa Zakonom i općim aktom Zavoda
-izvanredna – obavlja se po nalogu ravnatelja Zavoda, odnosno voditelja regionalnog ureda Zavoda

Redovna kontrola obavlja se uz obveznu prethodnu najavu zbog pravodobne pripreme potrebne dokumentacije te osiguranja prisutnosti osiguranika.

Izvanredna kontrola obavlja se u slučajevima sumnje na saznanje ili saznanja za moguću zlouporabu privremene nesposobnosti, bilo od strane osiguranika ili od strane izabranog doktora.

Izvanredna kontrola obavlja se na osnovi pisanog zahtjeva poslodavca ili ovlaštenog radnika Zavoda.

Kontrolori Zavoda te povjerenstvo kontrolu bolovanja osiguranika obavljaju pregledom medicinske i druge dokumentacije u ordinaciji izabranog liječnika, uz obvezan pregled osiguranika radi utvrđivanja objektivne dijagnoze zdravstvenog stanja osiguranika.

Pregled osiguranika može se obaviti u ordinaciji izabranog liječnika, odnosno odgovarajućem prostoru Zavoda.

Ako pregled nije moguće obaviti iz opravdanih razloga na navedenim lokacijama, pregled će se obaviti u domu osiguranika, uz prethodnu najavu.

Pod medicinskom dokumentacijom smatra se dokumentacija koja obavezno sadrži podatke o:
-dijagnozi, početku i tijeku bolesti
-provedenim dijagnostičkim i terapijskim postupcima te bolničkom liječenju
-uspješnosti provedenih rehabilitacijskih i drugih terapijskih postupaka
-ocjeni i mišljenju izabranog liječnika o potrebi privremene nesposobnosti
-prethodnim istim ili sličnim zdravstvenim problemima osiguranika
-ocjeni i mišljenju izabranog liječnika s nalazom o pregledu osiguranika te druge podatke o zdravstvenom stanju osiguranika

Izabrani liječnik, odnosno osiguranik, obvezni su na zahtjev ovlaštenog kontrolora Zavoda, odnosno povjerenstva, omogućiti im presliku dokumentacije na teret sredstva Zavoda.

Ako želite znati više o zloupotrebi bolovanja, prijavite se na naše seminare, online ili uživo.

Više o Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju pročitajte ovdje.

Odgovori