Rad od kuće i zaštita na radu

rad od kuće

Svjedoci smo života u izazovnim vremenima uzrokovanim globalnom pandemijom koja je postavila značajne izazove i za organiziranje i provedbu zaštite na radu. Rad od kuće postao je uobičajen način poslovanja pa pritom moramo pripaziti i na zaštitu na radu.

Ipak, nerijetko se ispostavi da čak i iz najvećih  problema i izazova proizađu brojne novosti i poboljšanja, pa probajmo sagledati i ovu situaciju na taj način. 

Većina poslodavaca primorana je uslijed preporuka HZJZ-a i Odluka Stožera civilne zaštite RH smanjiti broj prisutnih radnika u radnim prostorima na dva osnovna načina.

Smanjenje broja prisutnih radnika       

Prvi način je namijenjen radnicima čiji je posao vezan za dolazak na radno mjesto, odnosno u prostore tvrtke, jer se ti poslovi nikako ne mogu obavljati od kuće: npr. industrija, poljoprivreda, građevina, trgovina i sl. Prethodno navedeni poslodavci uveli su rotacije radnika u vidu rada u dvije ili više smjena ili rad tjedan za tjedan i sl.

Drugi način, o kojem ćemo ovdje detaljnije pisati, odnosi se na radnike koji prema naravi svoga posla, a koji je pretežito uredskog tipa (IT, administracija, financije, komercijala, marketing, poslovi savjetovanja i usluge i sl.) mogu raditi i od kuće. To su poslovi administrativnog tipa, niskog rizika, koji su gotovo u potpunosti vezani uz rad s računalom te će se shodno tome sigurnosni zahtjevi u područja zaštite na radu svoditi na zadovoljenje odredbi Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05).
     

Rad od kuće prema pojmovniku Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) bi pripadao u izdvojena mjesta rada, odnosno u prostore koji nisu prostori poslodavca, te samim time nisu niti pod njegovim nadzorom. Kuća, odnosno radnikov dom, po svojoj inicijalnoj namjeni ne pripada u kategoriju poslovnog prostora pa se niti sve odredbe propisa iz područja zaštite na radu ne mogu u potpunosti primijeniti na takav prostor. Ovdje prvenstveno mislimo na odredbe Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18)  i Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 105/20).

Sigurnosni zahtjevi rada od kuće

 U ovoj situaciji je nužno da poslodavac na odgovarajući način u suradnji s radnikom i svojim stručnim službama razmotri mogućnosti ispunjenja sigurnosno zdravstvenih zahtjeva koji se odnose na navedene poslove. To može uključivati i pregled prostora u kojem će radnik obavljati rad ili druge načine kojima će se potvrditi odgovarajuća primjerenost u odnosu na vrstu poslova koje će radnik obavljati na izdvojenom mjestu rada (radu od kuće).

Sigurnosne zahtjeve prostora kod kuće potrebno je razmatrati i ocjenjivati u opsegu koji odgovara prirodi poslova koje radnik obavlja za poslodavca te se radniku koji radi od kuće trebaju osigurati uvjeti rada što sličniji kakvi su u objektu poslodavca. 

U svakom slučaju, u ovoj specifičnoj situaciji, mora postojati i pojačana volja i odgovornost od strane radnika za odgovornim i savjesnim radom u odgovarajućem radnom okruženju prema načelima zaštite na radu.  Osobito stoga jer radi u prostoru u kojem ne može biti nadziran od strane poslodavca, a što je jedan od osnovnih zahtjeva i instrumenata zaštite na radu koje je poslodavac dužan učiniti u svrhu provedbe ZNR-a u svojoj organizaciji.

Moglo bi se reći, da je radom od kuće sužena primjena načela objektivne odgovornosti poslodavca za nastalu ozljedu, odnosno štetu radniku nastalu po osnovi njegovog posla kojeg radi za poslodavca.   

Kako urediti rad od kuće?

Rad od kuće bi svakako trebalo urediti kroz ugovor o radu ili aneks postojećeg ugovora o radu  u kojem poslodavac u suradnji s radnikom razmatra ispunjenje uvjeta zaštite na radu, a što može uključivati i pregled prostora u kojem će radnik obavljati rad. 

Bitno je naglasiti frazu “može uključivati” što naravno znači da radnik na to i ne mora pristati, ali svakako je bitno da se nađe zajednički jezik i kompromis u svrhu stvaranja što boljeg, zdravijeg i sigurnijeg radnog okruženja u kući.
    

U skladu s odredbama članka 17. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17 i 98/19), ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, osim obveznog sadržaja koji je propisan člankom 15. Zakona o radu, mora između ostalog sadržavati i dodatne podatke o strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati odnosno uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s navedenim. 

Pri tome su radnik i poslodavac potpuno slobodni u ugovaranju naknade odnosno načina obračuna troška radnikove vlastite opreme, električne energije, interneta i drugih troškova.
 

Treba dodati još da u navedenom privatnom prostoru ne postoji obveza ispitivanja radne opreme i radnog okoliša u smislu odredbi Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme (NN 16/16) i Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša (NN 16/16). Također,  u slučaju u kojem radnik sam obavlja navedene poslove u stanu ili kući ne primjenjuju se odredbe propisa zaštite na radu vezane za evakuaciju i spašavanje te pružanja prve pomoći.
 

Još jedan podatak čisto kao zanimljivost. Podaci s terena govore da su mnogi poslodavci logično i očekivano – zabilježili znatne uštede u režijskim troškovima svojih poslovnih objekata uslijed pojačanog rada radnika od kuće.

Autor: Tomislav Nimac, voditelj odjela zaštite na radu i zaštite od požara, tvrtka  Anparo d.o.o. iz Zagreba.

https://anparo.hr/

Odgovori